U Muzeju primenjene umetnosti u Beogradu u toku je retrospektivna izložba (do 19. oktobra 2018) osobe koja je obeležila vreme grafičkog dizajna i vizuelnih komunikacija druge polovine 20. veka na prostoru tadašnje Jugoslavije. U pitanju je beogradski arhitekta Slobodan Mašić, odnosno izložba jednostavnog naziva – “Mašić” na kojoj je prikazan deo zaostavštine koju je ovom Muzeju poklonila Mašićeva životna i kreativna saputnica Saveta Mašić. Kustos izložbe je Slobodan Jovanović, dizajn vizuelnog identiteta je uradio Borut Vild, a postavku je otvorio Miroslav Mušić. Piše/Foto: Aleksandar Stanojlović

FOTO 1

Ja nisam grafički dizajner, bila je jedna od često izrečenih i citiranih Mašićevih rečenica. Bio je jedan od pionira savremenog grafičkog oblikovanja i dizajna u Jugoslaviji. Oblikovao je izložbene postavke u Muzeju afričke umetnosti i Muzeju revolucije. Radio je plakate i kataloge za Dom omladine, Atelje 212, Fest, Bitef i Grafički kolektiv. Oblikovao je časopise Rok, Susret, časopis studenata Novog Beograda NB`68

FOTO 2

Slobodan Mašić je na početku ključne decenije svog kreativnog delovanja, u drugoj polovini šezdesetih godna osnovao studio Struktura, u kojoj su delovali i Bora Ćosić, Dragoš Kalajić, Stefan Bogdanović, Saveta Mašić. Grafički znak Strukture je bio prepoznatljiv ideogram zvezde upisane u krugu. Mašić je vremenom usavršio metod ritmičnog ponavljanja svojih elementa, primenivši ih na mnogim kompozicijama. Razvoj ideograma zvezde možemo pratiti ako godinom za godinom pogledamo plakate za Bitef. Saradnja sa Bitefom je trajala četvrt veka, od 1971. do 1996. Bitef i Mašić na Bitefu su se razvijali paralelno.

FOTO 3

Mašić se u početku kreativnog rada oslanjao na grafičke ideje Endija Vorhola, ali je ubrzo razvio sopstveni kreativni pravac koji će ga i dovesti do vrha savremenog jugoslovenskog dizajna. Metod sličan dinamičnom ponavljanju ideograma je primenio i u ponavljanju fotografija i geometrijskih tela u dinamičnom nizu prilikom dizajniranja časopisa ili korica knjiga. Mašić je stvorio osobeni jezik ne samo kod dizajna pojedinačnih formi, već i kod njihovog multicipliranja i komponovanja.

FOTO 4

Ostaće upamćen i po ediciji knjiga Nezavisna izdanja Slobodana (i Savete) Mašić. Vizuelni identitet ovog programa je činio ideogram dve suprotno usmerene vertikalne strelice, koji su poslužili kao osnovni motiv za vizuelni identitet ove izložbe, iz pera i kompjutera Boruta Vilda. Mašić kao izdavač je značajan u domaćoj praksi jer je omogućio objavljivanje dela autora koji su sebe takođe smatrali za nezavisne autore. Time je ova grupa stvaralaca među prvima udarila temelje fronta samomislećih intelektualaca koji su imali šta da kažu, u okruženju koje je tek počelo da prima prve klice ovakvog načina razmišljanja. Ne zaboravimo, od tada je prošlo pola veka!

FOTO 5

Retrospektivom dela Slobodana Mašića beogradski Muzej primenjene umetnosti se odužio ovom značajnom dizajneru, a radovi koji su popunili izložbeni prostor u prizemlju dokazuju želju beogradske i srpske javnosti da izložbe grafičkih dizajnera, poput Jugoslava Vlahovića, Radomira Vukovića, Slavimira Stojanovića ili Slobodana Mašića budu kulturni događaji sezone.

PROČITAJTE I: preminuo-slobodan-masicslavimir-stojanovic-pomeram-svoje-granicekultura-secanja-radomir-vukovic-casopis-kvadartzvezdana-stojmirovic-profesija-dizajnerdizajn-na-drzavnom-nivou

 

By admin

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *