U Galeriji savremene umetnosti Gradskog muzeja Sombor otvorena je (16. maj 2019) stalna izložba iz fonda Likovna jesen – Figuracija vs. Apstrakcija – Parametar univerzuma.  Čedomir Janičić je autor izložbe i teksta koji objavljuje korzoportal. Foto: Nevena Kusonić

Autor izložbe Čedomir Janičić

Isticanjem figuracije i apstrakcije prikazana je istovremena napetost i saradnja između osnovnih motiva pozne moderne i postmoderne umetnosti kod nas. Figuracija, ovde svedena na prikaz ljudske figure, daje sliku viđenja čoveka i njegove sudbine u svetu ponovo izgrađenom posle strahota Drugog svetskog rata, svetu opterećenog novim i obnovljenim zonama konflikta – hladnim ratom, rasnim, polnim, socijalnim napetostima, pretnjama ekoloških katastrofa, terorizma, otuđenja… Novu sliku čoveka predlažu fantastični, magijski i poetski realizam, distorizija i drugi oblici oneobičavanja forme, pop i narativna umetnost, karikatura, doslovno, fotografsko prenošenje motiva iz prirode, ekspresivni i drugi oblici emotivnog učestvovanja.

Somborska likovna jesen  tokom trajanja (1961-1995),  pratila je generacijske i pojedinačne umetničke poetike, stilska i druga formalna obeležja umetnosti tzv. Druge Jugoslavije ostavivši nam fond koji svedoči o tim naporima. Zamišljena kao stalna izložba savremene jugoslovenske umetnosti, Gradski muzej u Somboru i manifestacija Likovna jesen uključila je veliki broj umetnika, istoričara umetnosti, kustosa, kritičara i drugih poslenika u cilju afirmisanja najaktuelnijih i najoriginalnijih doprinosa na jugoslovenskoj umetničkoj mejnstrim sceni.

Jedan od naših najznačajnijih istoričara umetnosti Lazar Trifunović pisao je da je „borba za apstrakciju bila kod nas u toku čitave jedne decenije sinonim borbe za modernu umetnost”. Važno je napomenuti da je Druga Likovna jesen, 1962. godine bila prva i jedina zajednička izložba jugoslovenske apstrakcije. Već početkom naredne, 1963, Josip Broz je, sledeći primer svojih sovjetskih kolega, osudio apstraktnu umetnost. Tokom trajanja Likovne jeseni zabeleženi su primeri enformela, asocijativne apstrakcije (apstraktnog pejzaža), slikarstva akcije, geometrijske apstrakcije (geometrija kao težnja ka sintezi umetnosti, ka autonomiji slike ili kao struktura prostornih planova), lirske apstrakcije i slikarstva bojenog polja. Pokušaj versus ovde je dat uslovno jer se radi o jednom istom procesu okrenutom modernom vizuelnom izrazu, kako u formi tako i u sadržaju, koji autentično predstavlja predlog za portret jedne epohe. Parametar univerzuma, naziv jedne slike na izložbi predstavlja manifest u malom.

Veru u čoveka i progresivni rast njegovih duhovnih i materijalnih kapaciteta danas posmatramo kao deo neizbežno utopijskog projekta jednog sveta koji je na svom koncu ostao bez orijentira i u materijalnom i u duhovnom smislu. Utvrđujući parametar svega stvorenog sobom, svojim telesnim i umnim sklopom, čovek moderne kao da je zaboravio da je i on stvorenje i da ga nužno određuju uslovi koji ga i telesno i umno nadilaze. Tu nedoumicu i glavni čvor svoje egzistencije, moderni čovek je pokušao dobrim delom da razreši umetnošću koju je pretvorio u jedno od glavnih oruđa svoje odbrane od besmisla.

Oprema teksta korzoportal

PROČITAJTE I: galerija-savremene-umetnosti-gradskog-muzeja-sombor-crtacev-ugovor, somborski-salon-2018, hizlozbe-dragan-rakic-skulptura, gradski-muzej-sombor-zbirka-savremene-umetnosti, kako-se-bastini-savremena-umetnosti-kratak-vodic-kroz-postavku-identiteta, 

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *