Mađarski pisac Laslo Darvaši (Toroksentmikloš, 1962) prvi je dobitnik Međunarodne književne nagrade “Aleksandar Tišma” za zbirku novela “Zimsko jutro. Bog. Domovina. Porodica”(izdanje na nemačkom „Wintermorgen – Novellan“, 2016) koju dodeljuje novosadska Fondacija „Aleksandar Tišma“. Nagrada je autoru uručena u Matici srpskoj (24. jun 2019). Korzoportal na licu mesta

Laslo Darvaši

Žiri u sastavu Ilma Rakuza, Đerđ Konrad, Peter Handke, Vladislava Gordić Petković i Matijas Enar obrazložio je odluku o prvom laureautu Međunarodne književne nagrade “Aleksandar Tišma”  … Među koricama zbirke nagrađenog Lasla Darvašija nalazi se tridesetpet novela u kojima se pisac bavi narušenim porodičnim odnosima, socijalnom nemaštinom i zapostavljenošću, mržnjom prema strancima, kriminalitetom i nesrećama, ali i misterioznim dešavanjima koja remeti svakodnevni život. Darvašijevi likovi zahvaćeni su nekom vrstom nostalgične neutešnosti čija apsurdnost ponekad podseća na Kafku

Laslo Darvaši, reč prilikom uručenja nagrade: Novele u mojoj knjizi ne podižu ograde, već govore o različitim formama ograda, zidova, društvenih i duševnih iluzija i o njihoj prirodi. Moje namere su da se novele ne zatvaraju, već da se otvaraju ka tajnovitim, neizrečenim ili prigušivanim  događanjima mitskog postojanja. Mada se dvoumim, pa su stoga nekada neprijatne užasne, čak svirepe. Možda ne bi trebalo da kažem javno, ali odeću pakla nalazimo i u sopstvenom  ormanu. Ko još u ovom podneblju nije šetao ruku pod ruku sa đavolom? Ove novele ne galame sa bilborda samodopadljivim rečima, već se trude da nepristrasno govore o onome što boli, što je  doboro, što je izgubljeno, što nedostaje. Moje novele ne traže neprijatelja, ali govore o tome kako to izgleda kada čovek postane  samom sebi neprijatelj. Ove novele ne propovedaju slobodu, već govore o tome da je sloboda bolna,  težak, komplikovan, u krajnjoj liniji večiti rad. Sloboda iziskuje svakodnevni napor.

Andrej Tišma, sin Aleksandra Tišme o odabranom datumu uručenja nagrade 24. junu: Ova nagrada je trajni spomenik mira i tolerancije. Zbog čega? U vreme rata na prostorima Jugoslavije, u junu 1992. godine Aleksandar Tišma je organizovao molitvu za mir na Trgu slobode u Novom Sadu. Rat je besneo u Hrvatskoj, u Bosni i bile su sukobljene ne samo vojske, već i verske zajednice. Postojao je razdor među ljudima i bio je nemoguć dijalog. Aleksandar Tišma je otišao kod predstavnika svake od devet konfesija koje postoje u Novom Sadu kako bi svi došli zajedno na Trg slobode i da svako na svom jeziku održi molitvu za mir. Tada je došlo hiljade ljudi koji su želeli da vide predstavnike svojih konfesija kako su jedni pored drugih moleći se zajedno za mir.

Andrej Tišma, Laslo Darvaši, Bora Babić (Akademska knjiga), Ilma Rakuza (pred.žirija), supruga L. Darvašija

Međunarodna književna nagrada „Aleksandar Tišma“ dodeljivaće se od 2019. svake druge godine najboljem svetskom piscu za ukupno ili pojedinačno književno delo napisano i objavljeno na bilo kom svetskom jeziku, a prevedeno i objavljeno na jednom od evropskih jezika – nemačkom, engleskom i francuskom. Nagrađenu Darvašijevu zbirku novela u prevodu na srpski jezik objaviće „Akademska knjiga„.

PROČITAJTE I: akademska-knjiga-izdavac-godine-beogradskog-sajma-knjiga-017, bora-babic-akademska-knjiga-deo-zivota, knjiga-laslo-vegel-novosadski-dnevnik-1991-2016, pazi-sta-citas-festival-humanistike-kulture-i-umetnosti

 

 

By admin

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *