Izložba 34 crnobele fotografije „Dobro došli na Goli otok“ autora Milomira Kovačevića (1961) u Galeriji Artget Kulturnog centra Beograd (11. jun – 30. jul 2010),  još jednom potvrđuje da tema ovog logora u doba Titove Jugoslavije zaokuplja umetnika u različitim medijima. Kustos je Aleksandar Kostić. Korzoportal na licu mesta

Foto koncept: Kaća Lazukić Ljubinković

O izložbi “Dobro došli na Goli otok” Goran Marković  piše – “Fotografije Milomira Kovačevića ‘Dobro došli na Goli otok’, imaju nešto što nije ni malo iro­nično kao naziv ove izložbe: poziv da konačno fizički, pomoću svetlosti i senki otkrijemo nešto što je u našim glavama samo pojam o pa­klu. Jer, Goli otok je to – sinonim za hadske muke kojima su bili izložene hiljade stradalnika od 1948. pa do kasnih pedesetih i uvek ostao samo kao maglovita pretnja, a manje kao konkretan geo­grafski pojam sa svojim toponimima. I sam sam boravio na tom ukletom mestu, kao Milomir, drugim poslom od ovog umetnika, ali sada, dok posmatram njegove vizuelne impresije, pomišljam kako to mesto možda nisam video do­bro. Ono je na mene delovalo kao celina, kao uda­rac u glavu, a fotografije Milomira Kovačevića razlažu taj skup u niz vizuelnih senzacija i iza­branih prizora koje stvari osvetljavaju sasvim drugačije od onoga kako sam ih doživeo…

Foto: FB Milomira Kovačevića
Te fotografije govore zapravo o nama sada. I postavljaju pitanje: da li smo na tom ukletom ostrvu ostavili saosećanje. Jer, ništa nije tako prisutno u trenutku koji upravo živimo kao to – nedostatak empatije, odsustvo razumevanja za druge, nezainteresovanost za patnju. Ove fotogra­fije na mene deluju kao nemo upozorenje da smo zaboravili da smo ljudi (Goran Marković)

Foto: FB Milomira Kovačevića

Milomir Kovačević  dobio je mnoga priznanja, izlaže u Francuskoj, u Međunarodnom centru za fotografiju u Njujorku, putuje – Sank Petersburg, Prag, za fotografski rad proglašen je “Vitezom sa zaslugama”, odličjem koje dodeljuje predsednik Francuske.

PROČITAJTE I: post-festum-goran-markovic-vise-od-gostafoto-esej-predeli-izmedju-nekoliko-kucnih-zidovamuzej-jugoslavije-devedesete-recnik-migracijasentandreja-bastina-srba-u-madjarskoj-nova-muzejska-postavka

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *