Italija! Šta reći o Italiji, kad je sve rečeno? Ipak, nađe se uvek nešto novo. Milica Mijatović  piše za korzoportal iz Firence, Sijene i Luke.

IMG_7060[1]

Rađanje Venere, Botičeli, Galerija Ufići, Firenca

Prvi put sam u Firenci. Došla sam u međunarodnu školu jezika. Ono što sam pročitala – Firenca je bila grad- država u srednjem veku. Centar grada je  UNESKO baština. Galerija Ufići, po svojoj kolekciji, u vrhu je svetskih muzejskih zbirki. Botičelijevo „Rađanje Venere“ spada u taj „top“. Hodam kroz istoriju umetnosti… Sa Pjace Mikelanđelo posmatram obrise Firence. Odavde se, kažu, vidi najlepši zalazak sunca, pa je predveče gužva. Svira i „živa“ muzika.

milica firencaFirenca, pogled sa Pjace Mikelanđelo

Mala, a velika Sijena, renesansni gradić, opasana je srednjovekovnim zidinama, večna je konkurencija Firenci. Njen istorijski centar, primer je gotske arhitekture. Takođe UNESKO baština. Kada sam doputovala na izlet u Sijenu odmah sam kupila mapu grada. Htela sam da znam put do železničke stanice, kada se budem vraćala u Firencu. Mislila sam – dugačak je to put. Kad ono, sve se može postići peške. Ovo je mali grad. Gradić. Na glavnom gradskom trgu se već hiljadu godina na praznik Velike Gospe održavaju nadmetanja u jahanju konja bez sedla. Nismo se zatekli u to vreme…

IMG_7034[1]

Sijena, trg Il Kampo

Izlet u Luku, gradić koji ima takoreći netaknuto renesansno jezgro, bio je uz vožnjom biciklom. Istorija pod pedalama, nije loše! Luka je inače posle Venecije bila drugi grad- država, republika po uređenju, u to doba.

IMG_6882Luka

I? Sa mapom ili ne, hodala sam prostorima gde su nastajala najveća dela o kojima do danas pišu ne samo istoričari umetnosti. Mnogi filmovi inspirisani su  istorijom Italije. Šekspir je napisao „Romea i Juliju“ na osnovu dela italijanskog pisca iz 15. veka. A ja sam  uživala u društvu i sladoledu.

DSCN1494

Carski put za Italiju vodi preko planina, od Minhena, preko Tirola, kroz Insbruk i Bolcano, sve do Verone. Tuda su velike povorke prolazile kad su carevi odlazili na jug ili se iz propupele Italije vraćali u rodnu Nemačku. I koliko je ta stara carska taština prionula uz nemačku dušu? Nisu li nemački kraljevi nasledili carstvo od negdašnjeg Rima? Verovatno to nije bilo baš pravo carstvo, ali naziv je bio opojan i divan… (D.H.Lorens „Italija“, Službeni glasnik, 2012)

PROČITAJTE Itrstgroznjannjegosev-grand-tour-iz-novog-ugla

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *