U Novom Sadu, u novom prostoru namenjenom kulturi – „Svilara“ održan je (7. decembar 2018) seminar / stručni skup „Upravljanje istorijskim gradskim predelima – Perspektive i potencijali za gradove u Srbiji“ na kome su bili predstavnici 15 gradova iz Stalne konferencije gradova i opština. Organizator je bila Evropa Nostra Srbije, uz podršku Fondacije „Novi Sad 2021“ (Evropska prestonica kulture). Baština u fokusu. Foto: korzoportal

Irina Subotić

Za ovakav tematski događaj nije moglo biti izabrano adekvatnije mesto nego što su pre mesec dana obnovljeni objekat i dimnjak nekadašnje fabrike za bojenje svile (objekat iz 18. veka koji je tada grad u nastanku obeležio i kao industrijski) i pretvorena u svojevrni kulturni centar namenjen kreativnim industrijama. Prenamena ove značajna industrijske baštine delo je višegodišnjeg građanskog aktivizma udruženja “Almašani” čija je glavna zamisao da se Almaški kraj/Podbara sačuva kao jedinstvena celina koja je kulturna/istorijska/graditeljska baština i predstavlja genius loci. Kulturna stanica “Svilara” je njihovo delo i ovo je prvi tematski skup o baštini u novim “odajama”.

Uvodna prezentacija, Yonca Erkan

Teme predavača bile su Istorijski gradski predeo: ključni koncepti, pristupi i primeri dobre prakse (Yonca Erkan sa Univerziteta Kadir Has, UNESKO katedra za upravljanje i promociju svetske baštine, Istambul) i Dekonstrukcija Slučaja Petrovaradin (Višnja Kisić Evropa Nostra Srbija, Katarina Maksimov Zavod za zaštitu spomenika kulture Novi Sad, Goran Tomka, Fakultet za sport i turizam Novi Sad).

Goran Tomka, Katarina Maksimov, Višnja Kisić

Tema o upravljanju istorijskim gradskim predelima je u fokusu širom Evrope i govori o tome da je kulturno nasleđe gradova osnov za društveni, obrazovni, kulturni i ekonomski razvoj, te da bi aktivno učestvovanje u toj oblasti trebalo prepustiti i građanima van struke arheologa, konzervatora, arhitekata…

U ovoj 2018. koju je UNESKO proglasio za Evropsku godini kulturnog nasleđa  pokrenut je “Berlinski poziv na akciju” (22. jun 2018, Berlin) u kome piše da poziv/ideju nalazi u inspiraciji i legitimitetu u stručnosti, entuzijazmu i angažovanju svih ljudi kojima je stalo do kulturnog nasleđa… i koji su kao profesionalci ili volonteri posvetili stručnost, vreme i energiju radu na prenošenju  nasleđa budućim generacijama. Ekonomska vrednost njihovog rada je značajna, ali su društvena i kulturna vrednost njihove posvećenosti nemerljive. “Almašani” su na ovom putu.

PROČITAJTE I: almaski-kraj-tri-veka-postojanjagenius-loci-almaski-kraj-u-novom-sadufestival-ulicnih-sviraca-konferencijaokrugli-sto-upotreba-bastinekultura-secanja-alimpije-popovic-prvi-posleratni-gradonacelnik-novog-sada

 

 

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *