OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Povodom izložbe Narodnog muzeja Zrenjanin Vasa Pomorišac – od tradicije do moderne (15. decembar 2018 – 15. februar 2019), autorke su Olivera Skoko i Ivana Arađan, u pratećim programima pridružila se i Savremena galerija Zrenjanin, odnosno Slavica Popov koja je sa Ivanom Arađan održala predavanje. Fokusirale su se na boravak i izlagačku delatnost Vase Pomorišca u ovom gradu od 1945. do 1961. koja je i godina njegove smrti. Delovi izlaganja na korzoportalu

Ivana Arađan, Olivera Skoko, Slavica Popov                                                                                       foto: Jovan Njegović Drndak

Boraveći u Zrenjaninu, tadašnjem Petrovgradu (novembar 1944 – mart 1946) i radeći u gradskom muzeju Vasa Pomorišac je organizovao dve izložbe likovne umetnosti 1945. godine – Samostalna izložba Stojana Trumića  i Izložba živih vojvođanskih likovnih umetnika. Slede pripreme za Izložbu udruženja likovnih umetnika Srbije 1946. godine. Pomorišac je sarađivao na dva kursa sa Stojanom Trumićem 1944. godine –  „Tečaj za dekorativnu i grafičku umetnost“ gde је akcenat bio na „Plakatskom slikarstvu“ i grafičkim veštinama, kako bi se slikarima i drugim umetnicima približila primenjena umetnost i postavila osnova za nacionalni pop-art, potom i „Slikarskog tečaja Muzeja“…

Vasa Pomorišac „Most na Begeju“, Galerija savremene umetnosti Zrenjanin

…Ono što je nama u Savremenoj galeriji Zrenjanin posebno interesantno jeste da je ovaj kurs pohađao i Tivadar Vanjek (1910-1981), kasnije jedan od osnivača Kolonije u Ečki (1956) i prvi upravnik Savremene galerije Zrenjanin (1962), kao i Mirjana Šipoš (1916-1996) prva akademska slikarka iz Zrenjanina. Oboje su radili na aktiviranju likovnog života u Zrenjaninu početkom 50-tih godina 20. veka i tako stvorili uslove za osnivanje Kolonije u Ečki i umetničkog muzeja Savremene galerije Zrenjanin

… Zamajac aktiviranju likovnog života u današnjem Zrenjaninu koji je Pomorišac dao sredinom 40-tih godina 20. veka inteziviraće se jednu deceniju kasnije kada nekoliko zrenjaninskih umetnika završava likovne akademije i počinju aktivno da izlažu u Zrenjaninu. Odnosno, od njih četvoro jedino je Mirjana Šipoš rođena u Zrenjaninu, ali su sve četvoro pohađali zrenjaninsku gimnaziju. Oni  organizuju tri izložbe zrenjaninskih umetnika (izlažu Mirjana Šipoš i Mirjana Nikolić) od kojih je prva održana 1953. godine i na kojoj je učestvovalo samo četiri umetnika Mirjana Šipoš, Mirjana Nikolić, Ljubica Tapavički i Aleksandar Zarin. Druga izložba je održana 1954. godine i na njoj su izlagali Mirjana Šipoš, Mirjana Nikolić, B. Sabo Đerđ, Jovan Janiček, Karolј Fajfer i Tivadar Vanjek, a treća izložba je bila 1955. godine kada se umetnicima sa prethodne izložbe priklјučuju Dušanka Živković, Ljubica Tapavički i Stevan Dukić

Vasa Pomorišac „Seljačko dvorište“ , Galerija savremene umetnosti Zrenjanin

O Banatskoj grupi, značajna 1954. godina

Prve dve izložbe zrenjaninskih umetnika realizovala je Izložbu likovnih umetnika iz Banata novembra 1954. godine koja je angažovala čak 38 umetnika među kojima su i već pomenuti zrenjaninski umetnici, a posle koje su započete ozbilјne diskusije i formirane komisije za osnivanje Umetničke kolonije u Zrenjaninu, ali i galerije tj. umetničkog muzeja koji bi vodio koloniju, vodio računa o zbirci koje se u koloniji formira i organizovao izložbe savremene vizuelne umetnosti. Ove četiri izložbe (tri zrenjaninske i jedna banatska) su rađene po geografskom, a ne konceptualnom principu, sve sa namerom da se oživi lokalna umetnička scenaOvoj velikoj izložbi prethodila je samostalna izložba Vase Pomorišca u aprilu 1954. u Zrenjaninskom muzeju koja je obeležila 35 godina slikarevog rada. Tim povodom Pomorišac je za list “Zrenjanin” izjavio da grad ima bogatu likovnu tradiciju i da bi trebalo da ima svoju umetničku koloniju po ugledu na Sentu koja je osnovana 1952. godine.

Tehnički odbor, odnosno osobe koje su organizovale ovu izložbu su tri značajna srpska umetnika rođena u Banatu Ivan Tabaković, Vasa Pomorišac i Zoran Petrović, učesnik prvih vojvođanskih kolonija: u Senti 1952. godine i Bačkoj Topoli 1953. godine. Ovo Petrovićevo iskustvo sa prvim posleratnim kolonijama na tlu Vojvodine, a naročito učešće u osnivanju kolonije u Bačkoj Topoli, kao i izuzetne organizacione sposobnosti ispolјene prilikom izlaganja grupe Samostalni, a kasnije i Decembarske grupe,  Petrović će preneti u grad koji skoro pola veka priprema teren za osnivanje kolonije i muzeja savremene umetnosti pronašavši idealnog saradnika u zrenjaninskom slikaru Tivadaru Vanjeku. Vanjek je bio svestan da kolonija ne može opstati u izolovanosti, odnosno bez povezivanja sa Beogradom kao centrom, pa su tako u Zrenjaninskoj odnosno Ečanskoj koloniji, pored lokalnih i vojvođanskih umetnika, česti gosti bili značajni umetnici kao i profesori umetničkih akademija u Beogradu. Brojni značajni umetnici su svojim učešćem dali kredibilitet ovoj koloniji koja je jedina od vojvođanskih kolonija uspela da se institucionalizuju

I slikarska kolonija Zrenjanin 1956.

Narodni odbor sreza Zrenjanina osnovao je 1956. godine Slikarsku koloniju Zrenjanin kao organizaciju privremenog boravka umetnika koji tom prilikom stvaraju umetnička dela od kojih se formira zbirka. Vodeću ulogu u formiranju a zatim i organizovanju kolonije u Zrenjaninu, odnosno Ečki, preuzeo je zrenjaninski slikar Tivadar Vanjek uz podršku brojnih umetnika. Tokom jula i avgusta pored Vanjeka još 22 umetnika je u nekoliko grupa boravilo u Ečki. Vasa Pomorišac je bio u grupi od devet umetnika sa Milanom Konjovićem, LazaromVozarevićem, Jožefom Ačom

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Vasa Pomorišac (desno)

Izložba radova Prve slikarske kolonije Zrenjanin bila je priređena u oktobru 1956. godine u Zrenjaninskom muzeju i na njoj je Vasa Pomorišac izložio pet slika… od kojih je slika Stara Crnogorka iz 1954. godine otkupljena, a umetnik je dve slike Seljačko dvorište i Most na Begeju, nastale 1956. godine inspirisane pejzažima sa kojima se umetnik susreo u Ečanskoj koloniji, poklonio tada osnivaču kolonije Narodnom odboru sreza Zrenjanina, koji je dve godine kasnije osnovao umetnički muzej Savremenu galeriju koja je preuzela brigu o organizovanju Kolonije u Ečki, brigu o Zbirci koja se u Koloniji formira kao i brigu o aktiviranju likovnog života u gradu organizovanjem izložbi savremene likovne umetnosti.

Oprema teksta korzoportal

PROČITAJTE I: kultura-secanja-umetnicka-kolonija-ecka-60-godinasavremena-galerija-zrenjanin-u-gostimaklub-prijatelja-galerije-matice-srpskesavremena-galerija-zrenjanin-leto-sa-zbirkompoceo-39-susret-akvarelista-u-ecki,

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *