Manastir Studenica, odnosno njegova arhitektura, vajarska plastika i freskopis glavne Bogorodičine crkve i crkve Svetih Joakima i Ane (Kraljeve crkve) iz 12. veka pripadaju vrhu svetskih umetničkih dostignuća tog vremena, stoga je UNESKO uvrstio Studenicu na listu Svetske baštine. O planu upravljanja razgovarano je na skupu (4-5 novembar 2018) u Studenici. Korzoportal na licu mesta.  

Restaurisana skulptura Bogorodice u portalu fasade Bogorodične crkve

U Studenici je održan stručni skup povodom izrade plana upravljanja ovim manastirom, kulturnim dobrom upisanim na Listu svetske baštine Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO). Učestvovali su predstavnici Manastira, Mesne zajednice, Grada Kraljeva, Turističke organizacije Kraljevo, Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Ministarstva kulture, kao i ustanove zaštite prirodnog i kulturnog nasleđa – Park priroda Golija, Zavod za zaštitu spomenika kulture u Kraljevu, i Republički zavod za zaštitu spomenika kulture koji je sa manastirskim bratstvom bio organizator skupa. Ovo je bio prvi multidisciplinarni sastanak posle koga će se oformiti tim za izradu plana upravljanja ovim značajnim verskim, kulturnim i turističkim središtem.

Otac Tihon, iguman manastira Studenica

Broj učesnika i interesovanje u toku dvodnevnog zajedničkog rada i diskusija pokazali su koliko je važna institucionalna saradnja svih aktera počevši od manastira Studenice, preko republičkih i lokalnih ustanova, do pojedinaca i građana organizovanih u udruženjima, koji iz različitih uglova sagledavaju probleme i pristupe rešenjima.

Učesnici skupa  Studenici

Manastir Studenica jedan je od najviše poštovanih manastira u sastavu Srpske pravoslavne crkve i jedan od najznačajnijih spomenika kulture i turističkih odredišta u Srbiji. Sagradio ga je veliki župan Stefan Nemanja, monah Simeon u 12. veku. Arhitektura, vajarska plastika i freskopis glavne Bogorodičine crkve i crkve Svetih Joakima i Ane (Kraljeve crkve) iz vremena kralja Milutina pripadaju samom vrhu svetskih umetničkih dostignuća svoga doba, zbog kojih je UNESKO Studenicu stavio na listu baštine svetskog značaja još 1986. godine. Trenutno se u manastiru obavljaju opsežni konzervatorsko-restauratorski radovi na obnovi fresaka sa severnom i južnom zidu naosa crkve Svete Bogorodice, radovi u potkupolnom prostoru i restauracija skulpturalne predstave Bogorodice sa Hristom i anđelima, u sastavu glavnog ulaznog portala, kao i severne bifore na zapadnoj fasadi manastirske crkve.

Nakon završetka radova na restauraciji freske u unutrašnjosti glavne Studeničke crkve predstaviće se vernicima i turistima u potpuno novom izgledu, dostojnom značaju koje ima manastir Studenica.

PROČITAJTE I:  nevena-debljovic-ristic-manastir-sopocani-750-godina-postojanjaivan-stevovic-graditeljska-bastina-srba-u-jerusalimu-ukrstanja, latinske-crkve-u-srbiji, izlozba-bac-kao-projekat-integrativne-zastite-put-ka-unesko-listi, haleksandra-rajic-intervju-olivera-kandic-sopocani-zivotno-delo-konzervacije

 

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *