U Galeriji savremene umetnosti Pančevo održava se izložba “Mladost u šezdesetoj” (17. jun – 9. jul 2019) na kojoj autorski tim fotografijama i video produkcijom istražuje tadašnji socijalni milje na primeru nekada moćne tekstilne fabrike “Mladost”  u Požegi. Piše: Snežana Baralić Bošnak. Foto: Milica Đorđević.

Autorski tim

Preduzeće „Mladost –  trikotaža i konfekcija Požega”, osnovano je 1958. godine i do početka devedesetih godina 20. veka imalo je 1200  zaposlenih. Danas je samo jedno u nizu na prostoru prethodne Jugoslavije koje je doživelo neuspešnu transformaciju/privatizaciju. Sada je kineski tržni centar u kome se, paradoksalno, prodaje i uvozna tekstilna roba.  Autorski tim izložbe “Mladost u šezdesetoj”  na čelu sa kustoskinjom Slađanom Petrović Varagić, uključuje Milicu Đorđević, Sretena Vukovića  i Uroša Petrovića.

Slađana Petrović Varagić  o projektu “Mladost u šezdesetoj”: Želeli smo da zabeležimo i arhiviramo, kroz savremenu umetničku praksu da reinterpetiramo različite pristupe u istraživanju fragilnih društvenih odnosa nekada i sada. Bavljenjem temama izgradnje zajednice, radništva, radničkih i ženskih prava, kao i temama solidarnosti i kolektivizma  “Mladost u šezdesetoj” u okviru  fotografske i video produkcije, radom u fotografskim arhivima i arhiviranjem živog sećanja, istražili smo postignuća proteklih vremena sagledavajući ih kroz odnos nekadašnjih radnica/ka prema nasleđu koje su sami izgradili.”

Slađana Petrović Varagić, Zlata Aleksić

Zlata Aleksić bila je među prvih dvadeset radnica zaposlenih u „Mladosti“ u Požegi. Ove godine (2019) napunil je 90 godina, a pre šest decenija, sa sopstvenom šivaćom mašinom iz 1920. godine, i sopstvenom stolicom (!) otišla je u zadrugu “Maljen” od koje je i nastala „Mladost„.

Umetnički projekat “Mladost u šezdesetoj” samo je jedna od brojnih inicijativa na teritoriji SFRJ koju su pokrenuli umetnici i kulturni radnici nastojeći da na polju savremene umetnosti probude sećanje na emancipatorske poduhvate u   jugoslovenskom društvu posle Drugog svetskog rata, upoređujući ga sa današnjim dehumanizovanim  liberalno kapitalističkim  poretkom.

PROČITAJTE I: dorde-milovanovic-stara-radnicka-kolonija-u-kragujevcutekst-u-fokusu-problem-marginalnog-covekadorde-vajfert-ponovo-rodenokovano-stablo-cilj-svakog-kalfe

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *