Slojevi nevidljive istorije, baštine, postaju dostupni javnosti istraživačkim radom stručnjaka. Nevidljiva istorija devastirane srpske varoši u Budimu i Saborne crkve u Tabanu, dokumentovana je u obimnoj monografiji „Srpska Saborna crkva u Tabanu – Sećanje na nestalu Racku varoš“ (Istorijski Muzej, Budimpešta, Galerija Matice srpske, Novi Sad, 2019). Foto: Arhiva Galerija Matice srpske.

Između korica monografije „Srpska Saborna crkva u Tabanu – Sećanje na nestalu Racku (srpsku, prim.korzoportal) varoš“ nalazi se nevidljiva istorija srpske baštine u Budimu, u Mađarskoj – u Sabornoj crkvi u Tabanu.

Izložba u Istorijskom muzeju Budimpešte „Srpska Saborna crkva u Tabanu – Tragom nestale srpske varoši u Budimu“ rezultat je velikog poduhvata restauracije i konzervacije 83 ikone iz danas nepostojeće Saborne crkve u Tabanu, one varoši čije junake iz romana Jakova Jaše Ignjatovića, vek i po posle njegove smrti, do danas pamtimo.

Traganje za nevidljivom prošlošću je izazov, a predstavljeni rezultati istraživanja su poslastica za javnost na izložbama, čitaocima objavljenih publikacija.

U Novom Sadu, direktor Istorijskog muzeja iz Budimpešte Farbaki Peter, za korzoportal: Prvi put na izložbi smo predstavili javnosti u Budimpešti srpsku kulturu u Budimu iz 18, 19 veka koja je postojala u Tabanu. To je bila novost za mnoge, bilo je više hiljada posetilaca izložbe. Zapazio sam da je mnogima ta istorija bila kuriozitet. Bilo je i dirljivih reakcija starijih u publici koji su se sećali kada su kao deca išli u crkvu, ili su se igrali u dvorištu pored crkve.

Farbaki Peter o poznavanju slojeva urbanog okruženja: Važno je da ljudi iskustveno upoznaju, da vide na izložbama poput ove,  slojeve urbanog okruženja u kome žive, zaboravljene ili uništene slojeve kad se kreću kroz taj prostor, da vide gde je bila crkva, jedna lokalna zajednica kao što je bila u Tabanu. Danas se ovuda samo prođe i niko ne zna da je ovo bio gradski kvart, da je ovde postojala urbana zajednica koju su činili Srbi, da je ovde bila njihova katedralna crkva. Upravo zbog toga, uloga muzeja je da otkriva ovakve značajne, a zaboravljene slojeve urbane baštine.

Očekuje se da monografija Srpska Saborna crkva u Tabanu – Tragom nestale srpske varoši u Budimu“ koja je objavljena na mađarskom,bude objavljena i na srpskom jeziki.

PROČITAJTE I:  sentandreja-kao-mediteranski-grad , novi-broj-gradja-za-proucavanje-spomenika-kulture-vojvodine-bastina, intervju-lejla-hadzic-bastina-bez-granica, bastina-istorijski-grad-u-fokusu, aleksandar-zograf-bastina-negotina-u-stripu, unesco-stecci-zajednicka-bastina-regiona

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *