Izašao je novi broj časopisa (33) Građa za proučavanje spomenika kulture Vojvodine koji od 1957. izdaje Pokrajinski Zavod za zaštutu spomenike kulture.

Časopis Građa za proučavanje spomenika kulture Vojvodine po 33. put je pred stručnom javnošću, odnosno pred onima koji se bave, proučavaju ili vole baštinu. U odeljcima Arheologija, Arhitektura, Istorija umetnosti, Istorija, Konzervacija i restauracija dela likovne i primenjene umetnosti i – Prikazi, sabrano je 19 naučnih tekstova autora koji osvetljavaju pojedine objekte, ličnosti, pokrete koji se odnose na kulturu, sadržaj objavljenih publikacija.

Foto: Bojan Kojičić

Dragoceno je podsećanje na lokalne graditelje koji nisu doživeli svetlosti velegrada, ali su značajno obeležili lokalno graditeljstvo u skladu sa tadašnjim evropskim tendencijama. Delo graditelja modernih vila u predratnom Zrenjaninu (Petrovgradu) Josifa Vajterštana (1878-1942) osvetlio je Bojan Kojičić. “… Vajterštanova ostvarenja predstavljaju važan deo graditeljskog nasleđa Zrenjanina i njegovu nezaobilaznu etapu, jer pokazuju spremnost sredine, odnosno njene tadašnje elite da prihvati novu estetiku koja simbolizuje nove evropske vrednosti. Takođe, istovremeno potvrđuje i činjenicu da grad u međuratnom periodu nije zaostajao za drugim urbanim sredinama Kraljevine i centrima”.

Foto: Dragomir Janković

Snežana Janković predstavlja “Rumske porodične kapele – projekti Hermana Bolea (1902-1925)”, graditeljsku baštinu sremskog gradića Rume. “… izgradnjom ovih nadgrobnih objekata sredstvima ojačane građanske klase, mali provincijski grad upotpunio je svoj izgled. Ruma je u prvoj četvrtini prošlog veka uz kapele dobila i nekoliko reprezentativnih objekata u Glavnoj ulici i tako definisala svoj lik, marljivo i planski građen tokom minulih vremena, iznova potvrđujući stečenu reputaciju lepo uređenog malog srednjoevropskog grada…”

Foto: Redakcija “Građe”

Jedan od tekstova u časopisu “Građa za proučavanje spomenika kulture Vojvodine” napisao je Ilija Gubić. Centar njegovog istraživanja je delo zaboravljenog klasika naivnog slikara u regionu Emerika FeješaSpomenici kulture i prostorno kulturni-istorijske celine Novog Sada na slikama Emerika Feješa”. On se ne zaustavlja na prošlosti, već upućuje poziv “… Novi Sad će u 2022. godini biti Evropska prestonica kultur. Da li bi taj prestižni jednogodišnji događaj mogao da se iskoristi da se prikaže i promoviše rad Emerika Feješa, najznačajnijeg umetnika naivne umetnosti koji je živeo i stvarao u Novom Sadu? Da li bi institucije kulture koje imaju veliki broj slika Feješa u svojim kolekcijama mogle da organizuju izložbu 2022. godine njegovog viđenja gradova Evrope?…”

Urednik časopisa “Građa za proučavanje spomenika kulture Vojvodine” je Bogdan Janjušević. Na koricama je crtež – prva verzija plana vile Rozalije (Panji) Brining, aksiometrijski prikaz (ИАЗ, Ф 97 ГПП (1919-1945), 2844/44)

PROČITAJTE I: post-festum-gradimir-smudja-izlozba-mausart/,  dans-inicijativa-za-zastitu-studija-m-i-radija-novi-sad/, izlozba-vlaho-bukovac-slikarstvo-neprolazne-lepote/, novi-broj-gradja-za-proucavanje-spomenika-kulture-vojvodine-bastina/

 

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *