U Nacionalnom muzeju umetnosti u Temišvaru, Evropskoj prestonici kulture 2023, održava se izložba „Brankuši: Rumunski izvori i univerzalne perspektive“. Kustoskinja je Dojna Lemni. Reč je o jednom od najuticajnijih vajara 20. veka. Korzoportal

Na izložbi u Nacionalnom muzeju umetnosti u Temišvaru predstavljeno je više od stotinu radova rumunskog vajara Konstantina Brankušija, pionira moderne skulpture, koji je živeo i stvarao u Francuskoj. Prema rečima rečima kuratorke Dojne Lemni, izložba nije samo retrospektivna, već je i pokazatelj njegove neraskidive veze sa domovinom, iako je slavu stekao u Francuskoj.

Konstantin Brankuši  kroz ceo skulptorski život ostaće čvrsto ukomponovan u pejsaž i mit, legendu i istoriju svoje goleme i brdovite Rumunije, raskošne po svojim verovanjima i mitovima. On je svoja dela rađena u bronzi i mermeru, dovodio do perfekcije koja se retko  viđa u istoriji skulpture. “Ono što vam dajem to je čista radost. Gledajte moje skulpture sve dok ih ne vidite”, njegove su reči.

Kustoskinja izložbe „Brankuši: Rumunski izvori i univerzalne perspektive“ Dojna Lemni objašnjava koncept u Temišvari “Izložba teži da prikaže da je Brankuši bio Rumun u Parizu. Sve do 1913. godine, kada su ga otkrili Amerikanci i američki kolekcionari, Brankuši je prodavao svoja dela rumunskim prijateljima i kolekcionarima. To objašnjava postojanje dve njegove velike kolekcije u rumunskim muzejima u Bukureštu i Krajovi”.

Brankušijevo stvaralaštvo pratilo je i nerazumevanje. Skulpturu “Ptica u prostoru”  poslao je na izložbu u Njujork posvećenu njegovom radu u Galeriju Brumer. Selektor je bio njegov veliki prijatelj i podržavalac Marsel Dišan. Iako je zakon dozvoljavao da umetnička dela, uključujući i skulpture, uđu u SAD i budu oslobođena od plaćanja uvoznih carina, službenici su je oporezovali, jer su smatrali da nije umetničko delo. Sledila je ekspertiza prema Brankušijevoj tužbi, da bi konačno skulptura bila oslobođena carine.

Na izložbi „Brankuši: Rumunski izvori i univerzalne perspektive“ izložene skulpture su pozajmljene iz pariskog Centra Pompidu, londonske Tejt galerija, Gugenhajm fondacije, Nacionalnog muzeja umetnosti Rumunije, Muzeja umetnosti Krajove i iz tri privatne kolekcije.

Izložba traje do 28. januara 2024. godine.

By admin

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *