U Galerija Srpske akademije nauka i umetnosti u toku je izložba (15. mart – 19. maj 2019) skulptura velikih formata u drvetu kombinovanom sa gvožđem i drugim materijalima, čiji je autor akademik Svetomir Arsić Basara (Sevce, Kosovo i Metohija, 1929). Ovaj naš  jedan od najznačajnijih vajara savremene skulpture, pedagog i teoretičar, prvi rad izvajao je u glini 1950. godine. Od tada do danas, održao je niz samostalnih izložbi, autor je brojnih, monumentalnih spomenika i dobitnik mnogih priznanja. korzoportal/foto na licu mesta.


Jednom prilikom, govoreći o srednjem veku kao temi u kojoj pronalazi nadahnuće za svoje vajarsko stvaralaštvo, Svetomir Arsić Basara rekao je –  „Odgajan sam da živim u istoriji„.

Uoči izložbe u Galeriji SANU, Basara je rekao je da je izložene skulpture stvarao podstaknut društvenim zbivanjima u Srbiji koju su 1999. godine „bombardovale najcivilizovanije zemlje što je, sramota za čovečanstvo. Umetnik ne sme i ne može da bude gluv, slep niti ravnodušan na problem naroda iz koga potiče”.

(levo na desno) (Ne)milosrdni anđeo I,2002, (Ne)milosrdni anđeo VII,2009,(Ne)milosrdni anđeo II, 2002, (Ne)milosrdni anđeo VI, 2009.

Deo pristupne besede u SANU, „Na tragu porekla“

Svetomir Arsić Basara radi najviše u drvetu. Zbog čega? „Da budem iskren, a čovek bi to uvek trebalo da bude, vajari u Srbiji su siromašni. Drvo dobro poznajem jer sam i rođen u mestu gde se živelo od njegove obrade, ali nezaobilazno je reći da je u pitanju materijalni aspekt. Do drveta sam moga lakše da dođem. Idealno bi bilo modelirati u glini, a izlivati u bronzi, jer drvo, ipak, postavlja određena ograničenja“. (Politika, 19. mart 2019)

Autor izložbe je Nikola Kusovac.

PROČITAJTE I: tekst-u-fokusu-lidija-merenik-o-autoportretima-marka-celebonovica-posle-1950-godine, izlozba-jubilej-nedeljko-gvozdenovic, bastina-aladza-dzamija-u-foci-obnova, kultura-secanja-kako-se-pravio-hleb-za-vojsku-u-kraljevini-shs

 

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *