Prizemlja su svojevrsne oči grada i uvode nas u urbani život mesta. Darko Reba analizirao je Podgrađe Petrovaradinske tvrđave kroz njegova prizemlja u odnosu prema otvorenim prostorima. Kako bi prizemlja trebalo da ukinu granicu spoljašnjeg i unutrašnjeg urbaniteta?Može li Podgrađe postati kulturni centar grada? Kako je u drugim gradovima?

IMG_0015Podgrađe

Prizemlje je duša kuće i njen prvi susret sa svetom (Ranko Radović).

Kada se govori o značaju i slojevitosti urbaniteta petrovaradinskog Podgrađa jasno je da ovaj milje sažima veliki broj urbanih kvaliteta i potencijala. Podgrađe Petrovaradinske tvrđave je u suštini urbani nukleus iz koga se razvio Novi Sad, značaj same lokacije – njene pozicije u odnosu na mikro i makro okruženje u ambijentalnom i saobraćajnom smislu je veliki, kontakt sa Dunavom, istorijske i duhovne vrednosti, identitet i tradicija koja se razvijala na ovom lokalitetu, sve do kvaliteta urbane strukture i značaja objekata koji je formiraju, su činioci koje malo koja urbana celina ovakve razmere sintetizuje.

gt061164

Podgrađe Petrovaradinske tvrđave

Kao i svaki urbani prostor Podgrađe Petrovaradinske tvrđave se sastoji iz otvorenih delova ulica i trgova, zatim kuća koje u nizu formiraju blokove.

IMG_0018

Ulica u Podgrađu za vreme EXIT festivala

Objekti Podgrađa najčešće imaju četiri nivoa: podrum, prizemlje, sprat i potkrovlje. Prizemlja su u programskom smislu potpuno zapostavljena u javnoj funkciji, jer uglavnom služe za stanovanje. U procesu prenamene i aktiviranja prizemlja u budućnosti, koja treba da postanu otvorena i sadržajna, direktna posledica će biti reaktiviranje ostalih nivoa objekata u javne svrhe od podzemnih, preko  spratova i potkrovlja…

IMG_0010

Ulica u Podgrađu za vreme EXIT festivala

Prizemlja su onaj deo objekata i naselja koji bi trebalo da imaju ključni uticaj na otvorene prostore. Sve počinje od njih, ona predstavljaju dušu kuće, još i više – dušu otvorenih urbanih miljea. Jedan od važnih zadataka prizemnih etaža je da učine interesantnim kretanje u okviru urbanog pejzaža.

Strategija savremenih ulica i trgova u gradu trebalo bi da se kreće u pravcu favorizovanja pešačkog saobraćaja, a ne obeshrabrivanja stanovnika za ovu aktivnost. Pešačenje je uvek najjeftiniji vid kretanja, ne pravi buku, prijateljski se odnosi prema okruženju i prirodi. Smatramo da je jedan od važnih ciljeva koje čeka Podgrađe Petrovaradinske tvrđave aktiviranje otvorenih prostora, kako od strane lokalnog stanovništva, tako i od strane posetilaca iz grada, zajedno sa turistima koji će učestvovati u programima na ulicama i trgovima. Tada će i u prizemljima početi da se dešavaju prirodne i logične transformacije, jer će se u ovom porcesu povećati njihov značaj i energija.

DSCN1267Sentandreja

Odnos prizemlja i otvorenih prostora na koje su orijentisana je dvosmeran i treba da je u stalnoj i harmoničnoj interakciji. Otvoreni prostori – njihovi programi i sadržaji treba da formiraju funkcije u prizemljima. Proces prenamene prizemlja bi trebalo da teče prirodno i logično, poštujući u prvom redu potrebe stanovnika Podgrađa, zatim karakter postojećih objekata i mogućnosti koje oni pružaju za razvijanje konkretnih sadržaja. Programi prizemlja trebalo bi da budu raznovrsni, u prvom redu kulturni koji su za ovaj milje najadekvatniji, zatim slede trgovački i ugostiteljski i zabavni.

DSCN1270Sentandreja

Analizirajući uticaj i odnose otvorenog prostora i prizemnih etaža izgrađenih struktura dolazimo do dimenzije transparentnosti, do pitanja koje spada u jedno od najvažnijih karakteristika svake urbane celine. U prizemljima treba da se ukidaju granice između spoljašnjeg i unutrašnjeg sveta, omogućavajući raznovrsne programe u svojim okvirima, koji će pospešivati korišćenje i otvorenih i zatvorenih urbanih prosotra. U slučaju Podgrađa mnogobrojni turisti koji danas samo prolaze kroz njega, tangirajući prizemlja na putu ka Petrovaradinskoj tvrđavi, veliki su potencijal u korišćenju ovog fragmenta. Transaprentnost prizemlja, samim tim i atraktivnost, postiže se i u postojećim istorijskim urbanim celinama, a rešenja koja su prisutna u velikom broju evropskih, ali i naših, srednjovekovnih naselja mogu se preuzeti kao strategije i koncepti transformacija ove vredne strukture. Odgovarajući urbani mobilijar, sistemi vizuelnih komunikacija, adekvatno osvetljenje, nadstrešnice i drugi činioci urbane opreme važne su dimenzije u revitalizaciji i reprogramiranju petrovaradinskog Podgrađa.

DSCN0401Hvar

Jedan od najbitnijih potencijala Podgrađa svakako bi bila transformacija ovog fragmenta u kulturni centar Novog Sada. Ovakva prenamena trebalo bi da bude povezana sa dislociranjem vojske iz brojnih objekata ovog miljea, čime se dobija prostor za kulturne i obrazovne institucije koje su danas neadekvatno locirane na tvrđavi i u drugim delovima grada. Strategija kulturnog podgrađa treba da omogući disperziju institucija kulture u gradu, što bi vodilo ka obrazovanju novog centra. Jedan od koraka u ostvarivanju ovog cilja su periodični kulturni programi na otvorenim područjima gde bi mogli biti zastupljeni: likovna umetnost, pozorišne predstave, izložbe fotografija, muzički koncerti, festivali vezani za specifična pića, ishranu itd. što bi trebalo da postane tradicionalni i nedeljivi deo identiteta ovog urbanog miljea.

Koncept transformacija urbanih sredina u teoriji poznat kao akciono planiranje zastupljena je u svim razvijenim društvima, kod nas veoma retko. Strategija ovakvog planiranja sastoji se u određivanju jasnih ciljeva koje treba ostvariti u urbanim prostorima, nakon čega se utvrđuju koncepcije za njihovu realizaciju. Počinje se sa skormnim sredstvima, u prvom redu angažovanjem i radom samih stanovnika i entuzijasta. Nakon početne inicijative građana, javne institucije bi trebalo da preuzmu značajnu ulogu u nalaženju sredstava za organizaciju potrebnih aktivnosti, u slučaju Podgrađa na očuvanju, ali svakako i unapređenju, reprogramiranju i oživljavanju ove jedinstvene celine.

Nadam se da da Podgrađe čeka vedrija budućnost!

Autor je profesor Novosadskog univerziteta.

Oprema i foto koncept korzoportal.

PROČITAJTE I: podgrade-petrovaradinske-tvrdave-kloakaranko-radovic-u-zaboravljenom-gradu

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *