Pripadnici Islamske države nastavljaju da ruši drevne ostatke vredne kulturne baštine  u iračkim gradovima Mosul, Nimrud, Hatra…UNESKO je ovo nazvao ratnim zločinom. Neponovljiva graditeljska baština nestaje za uvek!

Na snimku koji je obišao svet, vidi se uništavanje arheološke građe muzeja u iračkom gradu Mosulu. Eksponati su stari nekoliko hiljada godina ali su se maljevi i macole nemilosrdno spuštali na statue neprocenjive vrednosti, uništavajući ih i drobeći u paramparčad. Ako niste do sada videli pogledajte:

A onda su na red došli asirski grad Nimrud, pa Hatra koja se nalazi na listi svetske baštine UNESKO-a. Hramovi i kulturno istorijski spomenici iz perioda 100 godina pre nove ere i 100 godina nove ere sravnjeni su sa zemljom. Svet je zgrožen, varvarizam izaziva tugu, nevericu, rađa agresiju jer nestaju materijalni tragovi jedne civilizacije. Kraj vandalizmu, ostrašćenosti, neznanju, uskogrudosti se ne vidi.  Objašnjavajući svoju rušilačku filozofiju oni koji to rade kažu da se tako bore protiv idolopoklonstva i zato što razaraju dela nevernika.  Ne žele da znaju da je kulturno istorijsko blago važan deo istorije Iraka, važan deo i njihove istorije, jer su stanovnici Hatre zapravo prvi Arapi koji su se naselili na području današnjeg Iraka. Sada je sve uništeno, ovih jedinstvenih kulturno istorijskih celina više nema. Neznanje i fanatizam još jednom su odneli pobedu.

Direktorka UNESKO-a Irina Bokova je ovaj čin vandalizma nazvala ratnim zločinom. Na hitnom sastanku Saveta bezbednosti UN istakla je da uništavanje drevne kulturne baštine na severu Iraka predstavlja kršenje Rezolucije 2199 Saveta bezbednosti UN. Izjavila je da su ovi napadi daleko više od kulturne tragedije, tražeći da se preostala baština zaštiti. Stručnjaci ističu da je ova katastrofa slična onoj kada su 2001.  talibani uništili statue Bude u Bamijanu u Avganistanu.  Pogledajte kako su izgledale pre uništavanja:

U 7. veku kineski putopisac Huan Cang došavši u Bamijan je napisao – Lica džinovskih buda su pozlaćena a iz njihovih očiju sjaje dragulj. Pored ovih, najvećih statua Buda na svetu, uništeno je i oko 60 manjih Buda, deo postavke Narodnog muzeja u Kabulu kao i vredna zbirka raznovrsnih predmeta ovog muzeja. Apeli iz brojnih zemalja i međunarodnih organizacija ostali su mrtvo slovo na papiru i tada i danas. Uništavanja se nastavljaju ili možda bi bilo bolje reći da nikada nisu ni prestajala. Politički, verski, nacionalni, ekonomski interesi izazivaju ratove a u ratovima se ubija, uništava, ruši. Izučavaoci Svetog Pisma setiće se reči da sav svet u zlu leži ali to nikako ne može biti opravdanje za one koji čini to zlo. S tugom i bolom možemo se podsetiti samo nekih detalja iz istorije.

Otkako je sveta

Otkako je sveta, ni u jednom gradu ne bi zadobijen toliki plen, napisao je Žofroa de Vilerden krstaš i jedan od osvajača Carigrada. Prestonicu Vizantijskog carstva krstaši su razorili i opljačkali, uništen je veći broj crkava, manastira, skulptura.  Skoro 200 godina trajali su krstaški ratovi, ne zna se tačan broj poginulih, uništenih kulturnih dobara ali su stručnjaci to svrstali u najsmrtonosnije sukobe u ljudskoj istoriji. Ali i od lošeg ima lošije.

Mnogo vekova kasnije desio se Drugi svetski rat koji je po broju žrtava bio nasjmrtonosnili rat u ljudskoj istoriji. Po broju ljudi koji su u njemu učestovali, kao i materijalnom razaranju to je najveći oružani sukob u istoriji čovečanstva.Mnogo toga je stradalo u ovom ratu, pomenimo recimo, Varšavu koju su Nemci potpuno razorili. Podsetimo se:

Čuveni Petrov dvorac, dvadesetak kilometara od Sankt Peterburga u vreme ovog rata takođe je bio od strane nacista okupiran, palata je uništena od bombardovanja i borbi. Ali zahvajujući tome što su sovjetske vlasti na vreme evakuisale statue i predmete iz Palate koja je nakon rata obnovljena, danas možemo da mu se divimo i uživamo u lepotama.

U Drugom svetskom ratu Beograd su prvo bombardovali Nemci 1941,  zatim saveznici 1944! Pomenimo i Drezden koji su saveznici 1945. sasvim spalili u bombardovanju. Ovako je izgledalo:

 

Rušenja na Balkanu

Nedavni sukobi na prostoru bivše Jugoslavije doneli su i ovim prostorima stradanja ljudi i kulturnih dobara.  Stari most preko Neretve u Mostaru koji je sagrađen sredinom 16. veka delo je turskog graditelja Hajrudina. Godine 1993. srušen je nakon što je u više navrata pogođen tenkovskim projektilima Hrvatskog veća odbrane. Obnovljen je 2004. godine a sledeće je uvršten na listu UNESKO svetske kulturne baštine.

Na Kosovu i Metohiji albanski ekstremisti su od 17. do 19. marta 2004. srušili i oskrnavili 39 srpskih crkava i manastira. Primer:

Posle ratova dolazi obnova. Tako je i na balkanskim prostorima Nedavno su se arhitekte Balkana sastale u Sofiji da osmisle zajedničke planove na konferenciji Arhitektura i održivi razvoj na Balkanu. Učestvovali su stručnjaci iz Albanije, Bugarske, Grčke, Srbije, Crne Gore i Turske i eksperti posmatrači iz Španije.

Brojni naučni referati govorili su o problemima globalnog i regionalnog razvoja, tranziciji, saradnji i stvaranju kulturnih koridora duž celovitog Balkana, našeg zajedničkog životnog prostora. Usvojena je Deklaracija u kojoj se osuđuju razaranja i uništavanja kulturne baštine na Balkanu i podržava hitna obnova na devastiranim prostorima. Uz sve to je naglašeno da obnova počinje dijalogom kultura. Ovakvi susreti su dragoceni, otvaraju mogućnosti i rađaju nadu da se može zajedničkim snagama obnoviti porušeno, ali imaju i edukativne elemente jer kulturni poslenici postaju uzor drugima kako treba razmišljati i živeti u duhu tolerancije i zajedništva.

Moćna je savest

Evo i  primera kako savest radi za dobrobit čovečanstva ali i pojedinca.

Nakon 50 godina jedna žena iz Kanade je vratilakomad koji je ukrala u Pompeji kada je bila na medenom mesecu. To je mala dekoracija koju je uzela sa ulaza u pozorište. Kako prenose mediji, ova sedamdesetogodišnja Kanađanka vratila je fragment suznih očiju, rekavši da ju je savest progonila zato što je uzela ono što joj ne pripada.

Ljiljana Sinđelić Nikolić

POGLEDAJTE VIŠE NA:

http://www.blic.rs

http://www.blic.rs

http://www.danas.rs

 

 

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *